Novosti

Stigli smo do broja tri u ovoj godini. Taman prije odlaska na zasluženi godišnji svi našim pretplatnici dobit će najnoviji primjerak stručnog časopisa EGE. Iako je ljeto i vrućine su nesnosne, temu broja nismo odveli prema opremi za hlađenje, tema novog broja su obnovljivi izvori energije.
Odlučili smo posvetiti se vodiku kao mogućem zelenom izvoru energije ili donijeti sjajan tekst o istraživanju primjena dizalica topline koje sve više nalaze svoje mjesto u energetskim rješenjima u zgradarstvu.
Također smo se raspisali o RHE Velebit koja ove godine slavi velikih 40 godina. Nije ona jedina o kojoj pišemo jer se dotičemo i gradnji novih hidroelektrana te vjetroenergiji.
Mnoge druge teme i stručni članci nalaze se u trećem broju, pokrivamo novosti iz svijeta energetike, gospodarstva, ekologije i etike.
Svi koji se žele pretplatiti, mogu to napraviti u par klikova, a moguće se pretplatiti isključivo na digitalnu verziju časopisa.

Nakon više od godinu dana priprema i tjedan dana održavanja, kao organizatori možemo biti zadovoljni završenom 17. konferencijom o kvantitativnoj infracrvenoj termografiji - QIRT 2024.

Stručnjaci i znanstvenici iz zemalja kao što su Argentina, Austrija, Belgija, Brazil, Češka, Francuska, Hrvatska, Italija, Izrael, Japan, Južna Koreja, Kanada, Kina, Meksiko, Njemačka, Poljska, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Španjolska, Tajvan i Ujedinjeni Arapski Emirati okupili su se kako bi razmijenili znanja i iskustva i pokazali nova dostignuća u tom području. Primjerice, moglo se doznati nešto više o istraživanjima mogućnosti primjene IC termografije u otkrivanju i poslijeoperativnoj terapiji raka dojke, ali i drugih bolesti, a zanimljivi su bili i prikazi primjene te tehnike pri utvrđivanju oštećenja na automobilima, ali i njezinog kombiniranja s umjetnom inteligencijom. Dakako, najviše izlaganja odnosilo se na primjenu IC termografije za utvrđivanje stanja materijala i konstrukcija u strojarstvu, zrakoplovstvu i građevinarstvu.

U svakom slučaju, više od stotinu sudionika iz cijelog svijeta vratili su se s novim spoznajama i iskustvima, ali i lijepim uspomenama iz Zagreba i Hrvatske.

Hrvatski seminar o tlačnoj opremi nastavio je biti središnje mjesto okupljanja stručnjaka opreme pod tlakom koja se zbog opasnosti za ljude, okoliš i materijalna dobra ubraja u iznimno osjetljivo i zahtjevno područje. Dokaz tomu je dvjestotinjak sudionika na 21. hrvatskom seminaru o tlačnoj opremi koji je 23. svibnja održan u Zagrebu.

U proteklih 20 godina održavanja seminara nastojalo se ispuniti postavljene ciljeve i područje opreme pod tlakom u Hrvatskoj organizirati u skladu s donesenim europskim dokumentima i na način kako je ono organizirano u razvijenim zemljama Europske unije. No, kao i svako tehničko područje, i oprema pod tlakom doživljava stalne promjene, što je posljedica razvoja i uočavanja potrebe za stalnim nadopunama postojećih zakona i propisa.

Ipak, ostvarenje nekih od zacrtanih ciljeva još nije ni započelo ili se pri tome pojavljuju određeni problemi, što se osobito odnosi na izobrazbe za inspektora i za izvođače pripreme za vatrogasne aparate i boce za disanje i ronjenje. Uz to, tu je i problem koji već neko vrijeme muči hrvatsko gospodarstvo, a to je pronalazak odgovarajućih zaposlenika. Naime, kako je upozoreno na okruglom stolu u sklopu Seminara, može se primijetiti da se danas već gube neka temeljna znanja, o čemu se mora početi voditi računa kada se rade planovi i programi u školstvu i obrazovanju.

Napredak u primjeni obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini je spor, ali ga ipak ima. Uostalom, kada je riječ o njihovom udjelu u energetskom miksu, BiH uopće ne stoji loše, a već 2 GW iz sunčanih elektrana i vjetroelektrana omogućit će potpunu dekarbonizaciju energetskog sustava. U svakom slučaju, BiH je na dobrom putu energetske tranzicije, što pokazuje i podatak o tome da se instalirana snaga sunčanih elektrana u samo godinu dana udvostručila. Najveću ulogu u svemu tome ima Hercegovina, najjužniji dio BiH-a pa ne čudi što je konferencija o kojoj se raspravljalo o problematici obnovljivih izvora i njihovoj budućnosti nosi naziv Renewable South.

Odluka o održavanju stručnog skupa posvećenog obnovljivim izvorima i energetskoj tranziciji u susjednom BiH-u pokazala se kao pun pogodak. To potvrđuju izjave i pohvale brojnih sudionika konferencije koja je 15. i 16. svibnja održana u Ljubuškome. To je ujedno bilo uspješno povezivanje predstavnika državnih tijela i ustanova, lokalnih vlasti, znanstvene zajednice i gospodarstva s ciljem raspravljanja o problemima, ali i prilikama u području energetike koje, zahvaljujući jednom dijelu i nedavnom otvaranju pregovora s Europskom unijom, čekaju susjednu zemlju.

Odgovore na pitanja s kojim se sve izazovima susreće područje energetike koje obuhvaća biomasu, bioplin, ali i otpadom i kako ih prevladati ponudio je Seminar o mogućnostima primjene obnovljivih izvora Biomasa & Bioplin 2024.

Između ostaloga, predstavljeni su inovativni projektima proizvodnje peleta iz šumske i poljoprivredne biomase i primjene mulja za proizvodnju miskantusa koji se potom koristi kao biomasa. Pokazano je stanje primjene bioplina u Europi i njezini ekonomski akspekti, ali i kakvo je stanje u Hrvatskoj s energetskim iskorištavanjem otpada. Bilo je riječi i o rješenjima iz IT područja za primjenu biomase i bioplina i o mogućnostima virtualnih elektrana.

Uz to, održan je i okrugli stol na temu trenutačne problematike primjene biomase i bioplina i rada energetskih postrojenja koja ih koriste.

Prikazani su i zanimljiv projekt razvoja lokalnih zajednica vezan uz primjenu biomase, rješenja cjelovitih jedinica za primjenu bioplina i trajnožareće kaminske peći. Pokazano je i kako se hrvatski proizvođači kotlova i peći na biomasu mogu osloniti na usluge domaćih visokih učilišta kada je riječ o razvoju i ispitivanju novih proizvoda i zanimljiv projekt dekarbonizacije poljoprivrede u Europi. Konačno, ukazano je i na iznimnu važnost sustava za odvod dimnih plinova kada se god radi o izgaranju biomase, bioplina ili otpada.

Stiglo je proljeće, što za mnoge znači i onaj uobičajeni proljetni umor. Stoga će nekoliko dana blagdana svakome sigurno dobro doći. Osim što je to vrijeme obiteljskog okupljanja i druženja, to je također prilika i da se, koliko je god to moguće, pronađe vremena za odmor i opuštanje.

Već 23. po redu Plinarski forum, održan 21. ožujka ove godine u Zagrebu, pokazao je kako se plin kao energent ipak ne predaje. Proces energetske tranzicije, tj. prelaska na potpuno dekarbonizirani energetski sustav i takvo društvo i gospodarstvo zahtijeva vrijeme i tu će plin u narednim desetljećima odigrati veliku ulogu. Naime, radi se o pouzdanom i fleksibilnom energentu čija je važnost ne može zanemariti. Slično vrijedi i za cijelu plinsku struku za koju će još godinama postojati potreba. Konačno, današnja plinska tehnika odlična je osnova za plinsku tehniku budućnosti koja će se najvjerojatnije osnivati na vodiku i bioplinovima.

U skladu s time, nastavljaju se projekti razvoja plinske infrastruture kao što je proširivanje terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Omišlju, novi plinovodi, a i spoj sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Uz to, ne treba zaboraviti ni 'male' projekte koji povećavaju potrošnju plina za neke druge namjene, za što je odličan primjer punionica stlačenog prirodnog plina (CNG) za vozila u Slavonskom Brodu.
Istodobno, potrošnja plina u Hrvatskoj se nakon nekoliko 'turbulentnih' godina stabilizirala, osobito kada se radi o tzv. kupcima na transportnom sustavu. To vrijedi i za cijene, za koje se čak očekuje da bi u narednom razdoblju mogle biti i niže.

Kada je pak riječ o strukama koje čine plinski lanac, na Forumu je ponovno bilo inženjerskih prikaza na temu primjene plina, a pokušalo se dati odgovore na neka pitanja iz svakodnevne prakse plinoservisera, plinoinstalatera i dimnjačara. Uz sve to, treba spomenuti i kako je ovogodišnji Forum započeo prosvjedom 'aktivistica' koje se protive primjeni plina (ali i bilo kojem drugom rješenju suvremene energetike i gospodarstva pa i zdravome razumu, ali to je već neka druga priča...).

U specijalima na portalu www.energetika-net.com u ožujku pročitajte:

• koje savjete za poslovanje na tržištu plina daje Mario Matković, izvršni direktor tvrtke MET Croatia Energy Trade

• o novom stručnom skupu pod nazivom Renewable South koji ENERGETIKA MARKETING priprema u susjednoj Bosni i Hercegovini

• o rješenjima za male kupaonice koje nudi TECE

• o novom rekordu u primjeni robota u svijetu

• o problematici naknade za služnost na cestama koju bi trebali plaćati operatori plinskih distribucijskih, elektrodistribucijskih i elektroprijenosnih sustava

• komentar na temu obilja raznih poticaja i potpora u 'superizbornoj' godini.

Prvi ovogodišnji broj časopisa EGE upravo je stigao iz tiskare, a odmah je dostupan i 'online'.

Glavna tema ovog broja danas je poprilično nepopularna, a to je plin. Ipak, ne treba sumnjati kako će plin, unatoč činjenici što njegova potrošnja u Hrvatskoj iz godine u godinu postojano pada, ostati jedan od glavnih energenata još niz godina.

S druge strane, kada je riječ o budućnosti, primjeni novih tehnologija, digitalizacije, automatizacije i robotizacije, ona je svakako svijetla, što potvrđuje i nedavno održana konferencija upravo pod nazivom Svijetla budućnost. 

Izazovi koje donosi energetska tranzicija, novosti iz područja obnovljivih izvora, iskustva s primjenom sunčanih elektrana u Sloveniji, zanimljivosti iz područja elektromobilnosti, termotehnike i zaštite okoliša - samo su neke od tema novog broja časopisa.

Kako bi se pojedinci, tvrtke, znanstvena zajednica i društvo što bolje nosilo s izazovima koje donose razvoj i primjena svega što nudi digitalizacija, u Zagrebu je 29. veljače ponovno održana Svijetla budućnost, konferencija o novim tehnologijama, robotizaciji i automatizaciji u industriji i zgradarstvu, pametnim domovima, zgradama i gradovima.

Na nekoliko primjera dobre prakse pokazano je kako digitalizacija, robotizacija i automatizacija, umjetna inteligencija, tehnologija lanca blokova ('Blockchain'), prikupljanje i analiza velikih količina podataka ('Big Data'), internet stvari ('IoT'), računalstvo u oblaku, proširena stvarnost i strojno učenje nisu više spekulativna fikcija, već sadašnjost.

Neka od predstavljenih inovativnih rješenja su izrada trodimenzionalnih računalnih modela stvarnog mjesta prometne nesreće uz pomoć bespilotne letjelice i fotogrametrijskih postupaka, korištenje umjetne inteligencije u procjeni šteta na motornim vozilima, integracija suvremenih metoda istraživanja i kartiranja morskog dna, digitalna rješenja za predviđanje potražnje i optimiranje zaliha na skladištu itd. Konačno, prikazano je i 'srce' visoke tehnologije u Hrvatskoj, Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA) pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.