Odgovore na pitanja s kojim se sve izazovima susreće područje energetike koje obuhvaća biomasu, bioplin, ali i otpadom i kako ih prevladati ponudio je Seminar o mogućnostima primjene obnovljivih izvora Biomasa & Bioplin 2024.

Između ostaloga, predstavljeni su inovativni projektima proizvodnje peleta iz šumske i poljoprivredne biomase i primjene mulja za proizvodnju miskantusa koji se potom koristi kao biomasa. Pokazano je stanje primjene bioplina u Europi i njezini ekonomski akspekti, ali i kakvo je stanje u Hrvatskoj s energetskim iskorištavanjem otpada. Bilo je riječi i o rješenjima iz IT područja za primjenu biomase i bioplina i o mogućnostima virtualnih elektrana.

Uz to, održan je i okrugli stol na temu trenutačne problematike primjene biomase i bioplina i rada energetskih postrojenja koja ih koriste.

Prikazani su i zanimljiv projekt razvoja lokalnih zajednica vezan uz primjenu biomase, rješenja cjelovitih jedinica za primjenu bioplina i trajnožareće kaminske peći. Pokazano je i kako se hrvatski proizvođači kotlova i peći na biomasu mogu osloniti na usluge domaćih visokih učilišta kada je riječ o razvoju i ispitivanju novih proizvoda i zanimljiv projekt dekarbonizacije poljoprivrede u Europi. Konačno, ukazano je i na iznimnu važnost sustava za odvod dimnih plinova kada se god radi o izgaranju biomase, bioplina ili otpada.

Stiglo je proljeće, što za mnoge znači i onaj uobičajeni proljetni umor. Stoga će nekoliko dana blagdana svakome sigurno dobro doći. Osim što je to vrijeme obiteljskog okupljanja i druženja, to je također prilika i da se, koliko je god to moguće, pronađe vremena za odmor i opuštanje.

Već 23. po redu Plinarski forum, održan 21. ožujka ove godine u Zagrebu, pokazao je kako se plin kao energent ipak ne predaje. Proces energetske tranzicije, tj. prelaska na potpuno dekarbonizirani energetski sustav i takvo društvo i gospodarstvo zahtijeva vrijeme i tu će plin u narednim desetljećima odigrati veliku ulogu. Naime, radi se o pouzdanom i fleksibilnom energentu čija je važnost ne može zanemariti. Slično vrijedi i za cijelu plinsku struku za koju će još godinama postojati potreba. Konačno, današnja plinska tehnika odlična je osnova za plinsku tehniku budućnosti koja će se najvjerojatnije osnivati na vodiku i bioplinovima.

U skladu s time, nastavljaju se projekti razvoja plinske infrastruture kao što je proširivanje terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Omišlju, novi plinovodi, a i spoj sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Uz to, ne treba zaboraviti ni 'male' projekte koji povećavaju potrošnju plina za neke druge namjene, za što je odličan primjer punionica stlačenog prirodnog plina (CNG) za vozila u Slavonskom Brodu.
Istodobno, potrošnja plina u Hrvatskoj se nakon nekoliko 'turbulentnih' godina stabilizirala, osobito kada se radi o tzv. kupcima na transportnom sustavu. To vrijedi i za cijene, za koje se čak očekuje da bi u narednom razdoblju mogle biti i niže.

Kada je pak riječ o strukama koje čine plinski lanac, na Forumu je ponovno bilo inženjerskih prikaza na temu primjene plina, a pokušalo se dati odgovore na neka pitanja iz svakodnevne prakse plinoservisera, plinoinstalatera i dimnjačara. Uz sve to, treba spomenuti i kako je ovogodišnji Forum započeo prosvjedom 'aktivistica' koje se protive primjeni plina (ali i bilo kojem drugom rješenju suvremene energetike i gospodarstva pa i zdravome razumu, ali to je već neka druga priča...).

U specijalima na portalu www.energetika-net.com u ožujku pročitajte:

• koje savjete za poslovanje na tržištu plina daje Mario Matković, izvršni direktor tvrtke MET Croatia Energy Trade

• o novom stručnom skupu pod nazivom Renewable South koji ENERGETIKA MARKETING priprema u susjednoj Bosni i Hercegovini

• o rješenjima za male kupaonice koje nudi TECE

• o novom rekordu u primjeni robota u svijetu

• o problematici naknade za služnost na cestama koju bi trebali plaćati operatori plinskih distribucijskih, elektrodistribucijskih i elektroprijenosnih sustava

• komentar na temu obilja raznih poticaja i potpora u 'superizbornoj' godini.

Prvi ovogodišnji broj časopisa EGE upravo je stigao iz tiskare, a odmah je dostupan i 'online'.

Glavna tema ovog broja danas je poprilično nepopularna, a to je plin. Ipak, ne treba sumnjati kako će plin, unatoč činjenici što njegova potrošnja u Hrvatskoj iz godine u godinu postojano pada, ostati jedan od glavnih energenata još niz godina.

S druge strane, kada je riječ o budućnosti, primjeni novih tehnologija, digitalizacije, automatizacije i robotizacije, ona je svakako svijetla, što potvrđuje i nedavno održana konferencija upravo pod nazivom Svijetla budućnost. 

Izazovi koje donosi energetska tranzicija, novosti iz područja obnovljivih izvora, iskustva s primjenom sunčanih elektrana u Sloveniji, zanimljivosti iz područja elektromobilnosti, termotehnike i zaštite okoliša - samo su neke od tema novog broja časopisa.