Plinarski forum 2023.

Plin se još ne predaje!

Prošle je godine potrošnja plina u Hrvatskoj smanjena za čak 17,4% u odnosu na 2021., što je najveći pad u proteklom desetljeću. U isto se vrijeme Hrvatska se, zahvaljujući terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG), iz velike uvoznice plina pretvorila u izvoznicu. Stoga će se u narednim godinama nastaviti s ulaganjima u proširenje kapaciteta terminala, dok su oni postojeći zakupljeni do 2030. Cijena plina za građane i ostale zaštićene kategorije neće se mijenjati na više još neko vrijeme, a u planu je i osnivanje burze plina koja bi trebala pružiti rješenja za sve veći broj problema sudionika na tržištu.

Bili su to neki od glavnih naglasaka iz izlaganja vezanih u stanje na tržištu plina na 22. plinarskom forumu koji je okupio brojne sudionike iz plinskog gospodarstva i tehnike i svih srodnih područja.

U sklopu Foruma održan je okrugli stol na temu budućnosti primjene plina. Tako je istaknuto da plinove ne treba dijeliti s obzirom na porijeklo i da plinske mreže mogu i trebaju biti spremne za prihvat dekarboniziranih plinova – vodika i biometana. Naime, bez obzira na smjer i ciljeve energetske tranzicije, odnosno dekarbonizacije energetike, treba voditi računa o važnosti postojeće plinske infrastrukture u koju je uložen golemi novac, a i zapitati se tko će na kraju podnijeti troškove zamjene prirodnog plina drugim energentima. Istodobno, sve koje se bave bioplinom muči to što im se ne priznaje golemi rast ulaznih troškova, dok je prodajna cijena električne energije koju proizvode ograničena. To bi u konačnici moglo ugroziti daljnju proizvodnju bioplina. Kada je pak riječ o ugljikovom dioksidu, koji je također plin, najavljeno je skoro potpisivanje ugovora za njegovo zbrinjavanje u pogodne geološke formacije u Slavoniji. U svakom slučaju, u plinskoj tehnici i gospodarstvu za budućnost se treba pripremati već sada.